Se mahatropos fu Ruru f'Ohm

'''Ruru f’Ohm''' eyn laki-e simpël per na fsgtona blizma hattaa fu zekrais. Aftoo myettanna heel fu Doyts dgin Georg Simon Ohm, dingsyiru dgin au laskusyiru dgin, na 1826 tosyi. Pravdözna na laki hyaar-e yokka zevirta ''I'', virtana na zekrays, bli na sama kawarizma mitt na tgigaazma fu zedekizma, os zegussyo ''V''-e, yokka suru na mellan fu ni owari fu zetsunaaga ding. Raz dgin fu sama kawarizma tuo zetsunaagazma ''G''-e. Hyaar tak, ruru f’Ohm haysanna bli:

:<math>I = G\cdot V</math>

li yokko ''I'' zevirta-e na ampir (A), ''V'' zegussyo-e na volt (V), aw ''G'' zetsunaagazma-e na siimens (S). Men plus-snyano yokka laki haysanna-e tak laskufras:

:<math>V = I\cdot R</math>

li yokko ''V'' zegussyo-e, ''I'' zevirta-e na zekrays, aw ''R'' zekundur-e fu zetsunaaga ding (snyano, zekundur ding). Yoku brukna aftoo lasku pravda na plus mangë tiid grün na zesyiruzma, na plus mangë tiid implana mitt zekundur, yokka andërazma fu zetsunaagazma (<math>I = \frac{1}{G}</math>). Laskutropos fu zekundur ohm-e (Ω).

Na dingsyiru, laki f’Ohm brukënna per na yokko haysana yoku-yoku andër aalmantazma fu laki yokka eyns pomyettana f’Ohm. Eyn tatoeba simpël hyaar-e, antaanna fu Gustav Kirchhoff:

:<math>J = \sigma \cdot E</math>

li yokko ''J'' üngzizma-e fu zevirta na yokko-yokko na zekundur ding, ''E'' zedgongazma-e, aw ''σ'' (singma) zetsunaagazma-e yokka zelëzgnena na maxözënna.

Pravdözna na laki hyaar-e yokka zevirta yokka virtana na zekrais mitt zekundur, mitt plus oba zegussyo yokka suru na mellan fu ni owari fu zetsunaaga ding, plus oba-e. Zegussyo bli na sama kawarizma mitt na stürazma fu zevirta. Na andër plas-e, li zevirta yokka virtana na zekrays plus unna bliti, de zekundur plus oba bliti–zevirta bli na kundur kawarizma mitt na stürazma fu zekundur.