sezma fu prapa kara kirkas genutiyena stur avarating (ttb soeyven)
djeza
xrappastreladjinklupauriso
einèzma
hansen
blau-midori: pantos
röö: mehver (os, krais mehver), per na sen long joku pantos kraisna
na heelno brukazma: ting na joku nassi krais, dekiti har mangy krais na ein mehver
heel blau: hansen, per na sen joku tjerti pantos na nord au süd han (?)
kiiro: mehver styrm, tjigawazma na mellan fu mehver au hansen
kuro: naruuga mehver, per na sen joku preho ilkytz long pantos naruuga
mehver / krais mehver
mehver styrm
naruuga mehver
kirkaskrais
tel fu söiven, kirkasgulag, auu. (brukti söiven her per samazma)
stranipik : plas na kalib fu söiven. her hustazma sofnai-e tte sitt aal tingsjirutropos rasspara, razperpanna
stranipik, awyn; aftoo plas na inje Schwarzschild-kraisatai: inje kraisatai fukanoo sjkekso, ekso kraisatai dekiti sjkekso ende
suruk'owari : plas na joku Schwarzschild-kraisatai owariti, aftoo de "fukanoo suruk". owari fu heel snjano velt, hadji fu stranipik
kirkaskrais : krais fu sjtof joku gundro long söiven. aftoo sjtof tak vapaa, tak bistra, au mangy truppustrela her
stranipik
suruk'owari
gnařisu
aňosto
fal fu avara (vı naj hel šıru ka afto fal, men afto namae per mıkava sor)
avašlek
smakna fu avara
kromer
gelt fu gnarp
gnařisu
jiyo
luftrofai
gnařisu
mesas
tunilew
gnařisu
ververver
zam fu kslt
jiyo
platvirta
klanidai fu avaratel, zvezdadai, a andra velt. vi vona ine Milky Way-platvirta.
kevinlel
binted
suru na gnarplik/bogoslik; suru mit trelozma
krakirkas
kirkasdai polis kara, ka maxa mange zvezda au andr avarating sejenakinai
veltblisnets / zveblisnets
ni velt os zvezda, rmgunro
kurokot
baubuvelt
velt ke stuur men naj veht
blispaget
ka sluča keša škoi’dh akote kirkasgulak made
perigeljon
shengdjau
avarashkoishirutropos, imi “plas doko gongdjuan shkoi oba mellakrais madé”
luok
Nyuruga
platvirta, ine ka vi vona
mako
lik šip per avara
Koske joku ka to jest pul tol/čad/bra
Tatuba, paš se fu joku dare kari bra ahoj
Paš ti hanu "Uf, ahoj je fu du lik šip per avara"
pinono kak iň avari / pinono lik inj avara
Hanu sa koske jest hel pinono os hel smaranaj
madjik
hadara
knshiruyenalyetatabaq (KSLT) 🛸 - na gwir os na fiig?
Koske vi razgyenmulahi fu ansena fu kslt inne siniplas, mangetiid spørena: waham os gvir anseyena?
na 1s, hur ti deki mahase gvirazma fu eksoveltdjinhadara? au awen hata li yam hadara os plusnaein hadara na andra myahvelt os andra pik fu avaravelt fu vi, hur deki ka vi anhanu hei? hur zol seyena rmsuruyena mellan vi pashuun au eksoveltpashuun, au deki ka afto ti mahaplusklar al lantryet auau na gaiya fu vi?
waham - ting ka miettena seyena, men na pravda nai gvir; fiig riso/ting seyena (ttb koske djotri na sandai au miettati se ishke - mono waham)
hadara - plusstur na tropos/bunka; pashuunklaani hadji na uten eiting men de ti bli hadara koske yam polis au shirutropos auau
au kslt (knshiruyenalyetatabaq) na 🛸
kslt
waham
kreozma
nai aldžin ti vjeri ka protohadji ti gvir, os zargatsum ti gvir, auau. hei vjeri na ka kami ti kreu dan hel velt, au de velt auau ti mono jok 3000, 4000 toši. Kreozma ti vjerizma na ka Kami ti kreudan alting
protohadji
hadži-avárabamba ka poslutšahtéladan au pokreudan alting ka vi širu na imma
mr.kokopudgefudge
avis
daikurat
dansol
hrappajin
hrappaslova
logrup
vibi
tisai gnarp uslova
murasaki
avarapik
ka jam na tid de bwomp
bambazda
bwomp
sluchana na dandan kara ka magh avara
gunrolaitolazhin
murasaki
yan
gunrosoog
murasaki
helluna
🌑 nilluna
🌒 tullanen
🌓 tullahan
🌔 tulladai
🌕 helluna
🌖 shkeinen
🌗 shkeihan
🌘 shkeidai
nilluna
shkeidai
shkeihan
shkeinen
tulladai
tullahan
tullanen
hrappa
shkei mit tropos fu golule
hrappazda
Kinosuris
lestenord zvjezda
spratni
tønni ka maghspara alting (sparatønni kara)
søiven
plas ine avara mit nil tønnitønni
søivenzag
plas na gele fu søiven. ine der, nil kirkas shkeksoki
phall ph'stoph dareno joßtelnen har kjhöndër zuu na snano stoph. ttb protik har + Zuu aÿ elıektër har - Zuu.
Modu
Koto mahena na collisionsdzhinn na hazhi, hell sama all. Imma brhük lick tjhing na shirytropos ka tsynaga Plaß aÿ Tjhid na jokjhy phall ph'rjedt. Kjhirkasgulág krungut modu grunn vechtdaj, joddzhinn mıeqh dekti maha moßt bides modu per hschphul naj mono pitka prapatáj, a awën bides tjhid miráj oß dann madé.
impla laßku oba aÿ unna nill kjhoskıë hanymus li + oß - na laßkushiry, modushiry, stophshiry, aÿ-aÿ. ttb. elıektër has uníl zuu
uníl
Sajlungatáj
pharzakijena atáj per sajlung, altid rupne na paksy. tropos pr'alting aÿ all slhutschana skej parját kará sajlung madé altid. dekti iskat minusoze sajlungatáj na plaß, ttb na samýjbaksy menn per sry tÿo treng pluçoze sajlung ekso baksy. vichtinaj ka syrena, sajlung rupne aÿ guscho ávara na shiny madé nen na nen.
takuro
kjhoskıë luna tatsy na fyra ph'solh aÿ dag bli nakht per hobbit tjhid
Zuu
impla ph'stoph tsynagena na zejus, pharzakijena na laßku aÿ jamm na ni phall: + aÿ -. pharzaphall ti Kolumb (C)
nose
razzi
🚀🚀🚀🚀🚀🚀🚀🚀🚀🚀🚀🚀🚀🚀🚀🚀🚀
salp
avarele
owariplas fu avara. imadag mit sirutropos na rupne na rupne erbistra ermade, ufstoena na tak ka gaiele nai jam na guir. men vi ertisai jampasnen ende har tsatain prapatai, na katai deki sena fu vi ine aljam. da rasfsto vi ka kirkasatai lettebistra bistratai ka deki usirena, au avara pohazi dan na en usirena tid awen - de vi mono deki se tak prapa ka kirkas deki dan skoi ima made pokara poermade. na tak sit ende na stakkar vi vonazin harena ele fu avara - avarele.
gaiele
siniplas. manhe gammel veritropos fu velt ufsto dan ka gaia jamenati na en pollik krais, ka harti unavelt au obavelt - afto bli miettatropos mirai fu 'fan' au 'tselo'. verizena na tak ka tselo eskena fu stur isilik koza fu jerkat. afto harti tisaitisai gørmoi na razalplas ka laseti kirkas velt made - afto haisa dan svesda. awen mitenati fu ni plusstur gørmoi, ka haisa helio au saelen.
afto koza duaibmati dan lik krusa fu hel velt - koske se siniplas made, mono deki se ele, au na klar rasgørmoi na afto.
davai vi sit hanu afto na ele fu gaia - gaiele.
razine avarele
frasnen per imi fu altin ka jamena ine aljam fu afto avaradai, we ti fu gaia fu vi, fu avara ka sena fu vi, os ka fantazena fu trelovi na guirdeki.
razine gaiele
frasnen per imi fu altin fu afto vonavelt.
seraphim_
sērafījmi
sin-a
tzak
biistra /suru biistra -> tzak
awen liik 🪄 🐰 🎩 tzak
awen '11:58, 11:59 au tzak'
sq
yan
mellankraıs
sq
mellanšen
stella
altingnam
avarakra
“Avarakra” es ain kra na atama kaske ain djin es iñe avara.
Avarakra es lik ain luuftkra.
xenodjin
Ain zenozin es ain djin fu avara. Nai 🌍 djin. Oba 🌍 djin.
trey
zvedzriso
zvezdakumo
tribi
karsimmpoiq
yan
gunrolaı
(na røø)
hrappaʼısyı
Nuh
Goırad: "Lı naı vı anlera pr asoko spoortumam ıma, tabun ka dzıwa fu vı spara."
Samas: "Nıltıng vıktı la. Lı al vı pasyuun syınø grun tuʼo hrappaʼısyı, huskıe tsa ka vı zımpl apfe long oharıedaı."
Goırad: "Ee, du akotıe alraz hanu tak.. Sentake tsa. Vona nasnano os erkorokoro pr yokka slutsana na mıraıdaı."
Goırad: "Nazeʼ tak vıktı na du ka naı vıktı na un? Un wa, zımpl glau ka saılungzma fu modu paryatena prka vı yam. Un au du, au al andr pasyuun, yam; al mahaȷna na sama stof kana tak fu Helıos. Un zımpl hanu ka vı tak udatsı. Hatsa lı tuʼo hrappaʼısyı anstrela na velt fu vı madeʼ, tak udatsı ka vı dekırmhanu ıma, na velt ka lagom pr vona."
..
Samas: "Guau, du tak tsang yo."
Kotobatumam
dzıwa - mestarılasku (ttb. fu skoola)
hrappaʼısyı - ısyı ka hrappa na yoku velt madeʼ
paad - mıraılaı, mıraınaruga, mıraıgı
modu paryatena - al vaz nrazurı pr yoku slutsa
tsang - kundr ıdaon
modu paryatena
hrappaslak
yan
hakase / murasaki
shinudus
"mange dur shinu tid," ting ka keshite dan protofugel au naze nai jam ende gruun: ___ slucha
yan
ıdzawdaag
svekodaag
yan
murasaki
kirkrais
to syıro kraıs
yan
nortslelek
surslelek
salıpod
førı yokutıng na hına
salıpodna
pasyuun salıpod terbı
2s dag
na
kotoba
riso
imi os tatweba
amushpe
hiito
hiitospara
spara na berk bruhk hiito ⛷️ au ni vjetka hiitovjetka na tsatain
sk. hiitospara
tk. hiito
tk. hiitovjetka
hiitospara
hiitovjetka
mjekkaraida
spil bruhk heruusnen ka nai harzkki, maraz franklant au korealant spilena.
brynte
yiisoji
afto paš spiil yiisoji
codex
yan
kıntamyah
🎱
dasti
umikaban
umiyiit
iškat yiit kaban (kaban har umi inne) inne gormoi
einèzma
kitang
sk. suru jompanen ww. de raida per na bliti inje na braano ostatazma
na aalno: jompanen de joku suru
(da kitangti de raida os slagynna fu arka!)
gnařisu
ıškjeta
madjik
saraqa
hei rmsaraqa au de se darè jing
slakmjah / haikjumjah
mako
Antaca/Šlagca/Nasica Gas!
Hanu sa koske wil baj paš aja auto plu bistro, OS, žinsaj plu bistro
gas
Sk/Tk Maha auto plu bistro, via gozarnat Gas(Iň risu)
pentra
Sk/Tk : Rajda iň kano pašara lumba pere bli jens na oban fu tacu pol os tumam os bereg
skliz
Aja auto iň oštro gunronen na narugi
murasaki
mjahslag
shakoshakoraida
perigeljon
yītshilélei
tingko
lestedaj fu kaerfetropos.
salp
ampospah
paksu raidafal, na ta ka har manhe zidonen osos ka tazzena akoterio, au spilzin mus iskat bai ka pospahti he mit andra bruktin - mus ampospah he. na pol, katai zidonen ampospahena anta impikatai spilzin made, men fansuka tsatain ruru.
impik
ine manhe totokofal, koske spilzin suru bra, sit in joku lasku, ka mahaklar malazesatai f sore. akotaltid, pas ka har letstur atai afto pik, in hel totoko - inzin har letmanhe impik.
impik fu spartønni
altin ka jamena na guirtin na klar har jamveht razine sebia. atai au jamtropos f jamveht bai we tin deki rastatu we nai. a na tak, jamveht nai altid na samatai selininzi rasbides hel tin. li jam plusmanhe jamveht na en flakka ka andra, sit afto flakka bidrati dertas made impik fu spartønni - ka mus tsatain oba jalakabaza f afto tin per tak ka afto tin dekitsati rastatu.
miahampospah
jam ten zidonen, au spilzin har ni tuvatras ine en spilras per iskat ampospah he. mus it stur veht miah prapa kara, au miah skrungut na pitka baumpol zidonenklani made. pas sada tont impik per tont zidonen ka ampospahena, men awen plusmanhe impik deki sadena mit tsaleri spiltropos. grun afto raidafal simpel lerena per altosi men haste bli tsaleridai, manhezin dua miahampospah.
pospafsa
koske ampospahena al zidonen ine ni tuvatras, haisa pospafsa.
pospah
li mellanpik fu spartønni f tin nai oba jalakabaza, sit tin nai deki rastatu - en flakka f tin spada, men jalakabaza ende uiskat tatu na pol, de tin spada na krungutlik tropos - tatu bli ilta, aparlik hel tin bliti sapahena pol made. manhetid, li pas gusio os slag tin obazon, na tak ka nai tatu ende - aftozin pospah tin, de afto pospahena pol made.
pospahdus
koske ampospahena al zidonen ine mono en tuvatras. hatia haste, graninzin fu miahampospah altid raziskat ampospah pospahdus.
zidampospah
ampospahfal f suomilant, ka har tigau bruktin au laskururu. nai bruk miah, a bruk itzido per ampohspah tenni zidonen. na pol spilena n'agro - na munpol osos. al zidonen har jok lasku pokakena na kao, au tont lasku anta tak atai fu impik spilzin made. jam stur isaikaruru: spilzin mono deki in koske har tsatain goten impik. li taksan atai obabidesena, impikatai genspada nitengo made, au spilzin mus benspil razende, tsatain taksan goten impik sadenatsa made. ende neo raida, men bli plusauplus snakomena - vilti skoi zidampospah mitrio?