Difference between revisions of "Ruru f'Ohm"

Vikoli kara
Jump to navigation Jump to search
No edit summary
(Kakutropos dan kawarina; hanutropos tabün 2s na aftoo)
 
Line 1: Line 1:
'''Rûru f’Ohm''' éin laki-é simpèl per na fsztona blizma hattâ fu zékrais. Aftô mıéttanna hêl fu Dóitzðín Georg Simon Ohm, din’gszíruðín au láskuszíruðin, na 1826 toszi. Pravdøzna na laki hjár-é jókka zévírta ''I'', vírtana na zékrais, bli na sama-kauuarízma mítt na cigâzma fu zédekizma, os zégussıó ''V''-é, jókka suru na mellan fu ni ouuarí fu zétzunâga-din’g. Razðín fu sama-kauuarízma tuo zétzunâgazma ''G''-é. Hjár ták, rûru f’Ohm háisanna bli:
'''Ruru f’Ohm''' eyn laki-e simpël per na fsgtona blizma hattaa fu zekrais. Aftoo myettanna heel fu Doyts dgin Georg Simon Ohm, dingsyiru dgin au laskusyiru dgin, na 1826 tosyi. Pravdözna na laki hyaar-e yokka zevirta ''I'', virtana na zekrays, bli na sama kawarizma mitt na tgigaazma fu zedekizma, os zegussyo ''V''-e, yokka suru na mellan fu ni owari fu zetsunaaga ding. Raz dgin fu sama kawarizma tuo zetsunaagazma ''G''-e. Hyaar tak, ruru f’Ohm haysanna bli:


:<math>I = G\cdot V</math>
:<math>I = G\cdot V</math>


li jókko ''I'' zévírta-é na ampír (A), ''V'' zégussıó-é na vólt (V), au ''G'' zétzunâgazma-é na sîmens (S). Men plus-snıáno jókka laki háisanna-é ták láskufras:
li yokko ''I'' zevirta-e na ampir (A), ''V'' zegussyo-e na volt (V), aw ''G'' zetsunaagazma-e na siimens (S). Men plus-snyano yokka laki haysanna-e tak laskufras:


:<math>V = I\cdot R</math>
:<math>V = I\cdot R</math>


li jókko ''V'' zégussıó-é, ''I'' zévírta-é na zékrais, au ''R'' zékundur-é fu zétzunâga-din’g (snıáno, zékundur-din’g). Jóku brukna aftô láskupravda na plusman’gè tîd grýn na zészíruzma, na plusman’gè tîd ímplana mítt zékundur, jókka andèrazma fu zétzunâgazma (<math>I = \frac{1}{G}</math>). Láskutropos fu zékundur ohm-é (Ω).
li yokko ''V'' zegussyo-e, ''I'' zevirta-e na zekrays, aw ''R'' zekundur-e fu zetsunaaga ding (snyano, zekundur ding). Yoku brukna aftoo lasku pravda na plus mangë tiid grün na zesyiruzma, na plus mangë tiid implana mitt zekundur, yokka andërazma fu zetsunaagazma (<math>I = \frac{1}{G}</math>). Laskutropos fu zekundur ohm-e (Ω).


Na din’gszíru, laki f’Ohm brukènna per na jókko háisana jóku-jóku andèr álmántazma fu laki jókka eins pomıéttana f’Ohm. Éin tatóeba simpèl hjár-é, antânna fu Gustav Kirchhoff:
Na dingsyiru, laki f’Ohm brukënna per na yokko haysana yoku-yoku andër aalmantazma fu laki yokka eyns pomyettana f’Ohm. Eyn tatoeba simpël hyaar-e, antaanna fu Gustav Kirchhoff:


:<math>J = \sigma \cdot E</math>
:<math>J = \sigma \cdot E</math>


li jókko ''J'' ŷn’gzizma-é fu zévírta na jókko-jókko na zékundur-din’g, ''E'' zéðón’gazma-é, au ''σ'' (sín’gma) zétzunâgazma-é jókka zelèzsnena na mác’høzènna.
li yokko ''J'' üngzizma-e fu zevirta na yokko-yokko na zekundur ding, ''E'' zedgongazma-e, aw ''σ'' (singma) zetsunaagazma-e yokka zelëzgnena na maxözënna.


Pravdøzna na laki hjár-é jókka zévírta jókka vírtana na zékrais mítt zékundur, mítt plus’oba zégussıó jókka suru na mellan fu ni ouuarí fu zétzunâga-din’g, plus’oba-é. Zégussıó bli na sama-kauuarízma mítt na stýrazma fu zévírta. Na andèr plas-é, li zévírta jókka vírtana na zékrais plus’unna bliti, de zékundur plus’oba bliti–zévírta bli na kundur-kauuarízma mítt na stýrazma fu zékundur.
Pravdözna na laki hyaar-e yokka zevirta yokka virtana na zekrais mitt zekundur, mitt plus oba zegussyo yokka suru na mellan fu ni owari fu zetsunaaga ding, plus oba-e. Zegussyo bli na sama kawarizma mitt na stürazma fu zevirta. Na andër plas-e, li zevirta yokka virtana na zekrays plus unna bliti, de zekundur plus oba bliti–zevirta bli na kundur kawarizma mitt na stürazma fu zekundur.

Latest revision as of 03:25, 10 f’Praamuai 2023

Ruru f’Ohm eyn laki-e simpël per na fsgtona blizma hattaa fu zekrais. Aftoo myettanna heel fu Doyts dgin Georg Simon Ohm, dingsyiru dgin au laskusyiru dgin, na 1826 tosyi. Pravdözna na laki hyaar-e yokka zevirta I, virtana na zekrays, bli na sama kawarizma mitt na tgigaazma fu zedekizma, os zegussyo V-e, yokka suru na mellan fu ni owari fu zetsunaaga ding. Raz dgin fu sama kawarizma tuo zetsunaagazma G-e. Hyaar tak, ruru f’Ohm haysanna bli:

li yokko I zevirta-e na ampir (A), V zegussyo-e na volt (V), aw G zetsunaagazma-e na siimens (S). Men plus-snyano yokka laki haysanna-e tak laskufras:

li yokko V zegussyo-e, I zevirta-e na zekrays, aw R zekundur-e fu zetsunaaga ding (snyano, zekundur ding). Yoku brukna aftoo lasku pravda na plus mangë tiid grün na zesyiruzma, na plus mangë tiid implana mitt zekundur, yokka andërazma fu zetsunaagazma (). Laskutropos fu zekundur ohm-e (Ω).

Na dingsyiru, laki f’Ohm brukënna per na yokko haysana yoku-yoku andër aalmantazma fu laki yokka eyns pomyettana f’Ohm. Eyn tatoeba simpël hyaar-e, antaanna fu Gustav Kirchhoff:

li yokko J üngzizma-e fu zevirta na yokko-yokko na zekundur ding, E zedgongazma-e, aw σ (singma) zetsunaagazma-e yokka zelëzgnena na maxözënna.

Pravdözna na laki hyaar-e yokka zevirta yokka virtana na zekrais mitt zekundur, mitt plus oba zegussyo yokka suru na mellan fu ni owari fu zetsunaaga ding, plus oba-e. Zegussyo bli na sama kawarizma mitt na stürazma fu zevirta. Na andër plas-e, li zevirta yokka virtana na zekrays plus unna bliti, de zekundur plus oba bliti–zevirta bli na kundur kawarizma mitt na stürazma fu zekundur.

Retrieved from "https://vikoli.org/index.php?title=Ruru_f%27Ohm&oldid=4348"