Brukdjin:Dzsijo
Jump to navigation
Jump to search
ya aljin! un jiyo, ao leradan vyossa per akote 6 mwae.
una vintwadag 27d 8m 2022t (za-misaljin). hanukin angglossa, jongguossa, ao lera malayossa ima.
gust maha mahossa, szpil hammasbasu, ao kaku kompyudwaebma.
zantumam
| tropos↓ | plas→ | lepa | alvyol[1] | palyatsi | ngangi | gorlanen | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| fal→ | uten | mit | uten | mit | uten | mit | uten | mit | uten | mit | |
| hana | m | n | ɲ | ŋ | |||||||
| bamba | p | b | t | d | k | ɡ | (ʔ)[2] | ||||
| bamfendo | t͡s | t͡ɕ | d͡ʑ | ||||||||
| qis fendo | s | z | ɕ | ʑ | |||||||
| fendo | f | v | ç[3] | (ʝ)[4] | h | ʁ̞[4] | |||||
| syazannen | j | w | |||||||||
| szlag | ɾ | ||||||||||
| flanka | l | ʎ | |||||||||
| katae↓ | plas→ | fura | mellan | hina | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| fal→ | uten | kraes | uten | uten | kraes | |
| oba | i | y | u[6] | |||
| mellan | e | ø | (ə) | o | ||
| unna | (æ) | a | ||||
zanruru
- yamhti [ʔ] na mellan f sama syazan inye qigao silba. (ttb. f un [fɯˈʔɯn])[2]
- mangeraz /ptk/ blihti [p̚t̚k̚], na owari f silba os inye gyenmitzan.[2]
- /ɾ/ harhti mange fal, dehti r-lik zan mikava.
jongsilbatro
- jongsilba-qigaozma nyam, hata kírkas (💡) ao kirkás (🍺).
kakutro
| a | b | d | e | f |
|---|---|---|---|---|
| a | b | d | e~ə | f |
| g | h | i | j | k |
| ɡ~ʁ̞ | h~ç | i~j | d͡ʑ | k |
| l | m | n | o | ö |
| l | m | n | o | ø |
| p | q | r | s | t |
| p | t͡ɕ | ɾ | s | t |
| u | ü | v | w | y |
| u~w | y | v | w | j |
| z | (â, ê) | (ä) | ||
| z | (ə) | (æ) |
| ae | ao | dzs | gh |
|---|---|---|---|
| aj | aw | d͡ʑ | ʁ̞ |
| ly | ng | ny | oe |
| ʎ | ŋ | ɲ | oj |
| sz | ts | tsz | ue |
| ɕ | t͡s | t͡ɕ | wi~uj |
| zs | |||
| ʑ |
andraruru
- yókutid aoen yam mit akyút kiráen f jongsílba (ttb. rín'go), men mángetid móno kóske opéta.
- grav brukena per mki ka syazan mus hanuyena na sebya. (ttb: tatoèba)
- i ao u per /j/ ao /w/ inye syazanklani; y ao w per /j/ ao /w/ za mitzan. (ttb. mwai os mwae dehti)
- al plukiraenklani hanuyena na heya zan na alplas. (ttb. mange /ma.ŋe/)
- li zol, brukti ' per mahklar li he hanena na sebya kiraen. (ttb. rin'go)
hanutro
yoktid brukti-n festako os tsunagako, dangki na glossaruru f lunamik. unna yam tumam per al kotonen ka brukenati na un.
| kotonen | imi | tatøba | tatøba (plu mellan) |
|---|---|---|---|
| an- | sama "made", aoen sama "per" os "grun". | ananta-n du gavat. | un anta gavat du made. |
| ar- | sama "kara". | arsada-n rin'go du. | un sada rin'go du kara. |
| al- | sama "al". | byurkivas na alplas imatid, dehtinae reforma. | - |
| ba- | suru mit "vil warue" myepye. | oy! da nae basada spilvas f to lapsi! | oy! da nae ikka spilvas f to lapsi! |
| beN- | owaridan, men gyenhaji ima. | grun ima qutitid, un deki benglera vyossa. | grun ima qutitid, un deki gyenlera vyossa ima. |
| er- | mange tak, lesteting, suru szinu made. | tak stakkar ne! un vil erbenga... | (yokting) tak stakkar! un vil benga tak. |
| faN- | kuqipako. tak os mangemange. | to kot fankawaì ne! | to kot tak kawaì! |
| gyen- | suru per andra raz. | hanu ka da nae ogoè her, men to lapsi gyenogoè! | un hanu ka lakinae ogoè her, men to lapsi ogoè gyen! |
| ha- | sama "haji". | haèrgo-n imadag. | un haji ergo imadag. |
| maN- | sama "mange". | lera vyossa mangaste per yokjin. | lera vyossa mange haste per yokjin. |
| po- | owari / ende suru yokting. | poanhanudan-n afto to lapsi. | un ende hanudan afto to lapsi made. |
| raz- | suru yokting mangeraz. | afto warting razsluqadan ende, dehti dok fikswe? | afto warue ting ende sluqadan per mangeraz, dekiti dok fikswe? |
| war- | sama "warue", qigao na "ba-". | oy! du warhanudan we, hanu ka du surudannae to? | oy! du dan hanuwe ting ka nae prav, hanu ka du nae surudan to? |
| -anzsa | seyena / hørena na tak. | sore byurkianzsa, mye. | un myetta ka sore seyena byurki. |
| -ena | dlabdelvas per fras. | rin'go namena, dare surudan?! | yokjin namdan rin'go, dare?! |
| -d, -t[7] | sama "du". | lerakit? | du deki lera? |
| -dae | sama "stur", os mangetak, mangejong. | du yingdan, bradaene! | mangebra ka du yingdan! |
| -dan | sama "dan". | - | - |
| -h, -y[7] | sama "he". | furidany. | he furidan. |
| -htella | surudan mange bistra, os mit mange kalapazma. | blin, geltkabang ikkenahtella. | oy blin, geltkabang f un mange bistra ikka, szirunae doko os dare surudan. |
| -ima | sama "ima". | - | - |
| -jin | sama "perszun ka na tak" os "perszun ka suru tak". | ergojin, szkolajin. | - |
| -k[7] | sama "dok". | surudankwe? | dok surudan (yokting) we? |
| -ki | sama "deki". | un leraki afto, mangyimper ne! | un deki lera afto, afto mange simper! |
| -lan | kundur "tsa". imi "un vil ka yokting sluqatinae". | byurkilan! | bite da nae bli byurki! |
| -lant | sama "lant ka na tak" os "lant ka har perszun na tak". | bakalant, vilant. | - |
| -n[7] | sama "un". | szkeksotin. | un ti szkoe ekso. |
| -nen | sama "qisae", os mangawaì. | da se to hûnnen, tak kawaì! | - |
| -oze | imi "maha suru" os "bli na tak". | aqorozes lapsi. | sore maha lapsi aqor. |
| -rae | sama "mirae". | - | - |
| -s | imi "plas inye paryad". | 1s perszun jiyo. | jiyo perszun ka #1 inye paryad per suru yokting. |
| sama "sore".[7] | surudans. | sore surudan. | |
| -ti | imi "yokting glaobi sluqa". | sore tullati her, li sziru-s doko szkoemus. | sore glaobi tullati her, li sore sziru doko mus szkoe. |
| -tro | sama "tropos". | szirutro, kakutro, hanutro. | - |
| -tsa | sama "un vil ka du har yokting". | branahttsa! | un vil ka du har bra naht! |
| -v, -f[7] | sama "vi". | yingkiv! | vi deki ying! |
| -ya | sama "f". | jiyoya kompyu dwaebmanae. | kompyu f jiyo nae dwaebma. |
| -zma | mah suruko "myepyelik" os "hyernelik" made. | udaqizma yamtsa na du! | un vil ka du udaqi! |
| -zol | sama "zol". | ergozols. | sore zol ergo. |
| i-...-i | ting helkraesena. | furidany gelt f he iteri. | he furidan gelt f he inye ter, aoen gelt hel furiyena na ter. |
| mi-...-va | al deki. | ka du vil nam? mikava. | ka du vil nam? al deki, un deki nam ka du nam. |
- ↑ hammaslik os alvyolik.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 yokutid afto zan yam koske bamba kataeyena, os na owari f silba.
- ↑ [ç] yamti grun /h/ na owarisilba.
- ↑ 4,0 4,1 yamti grun /ɡ/ fuwaòze inye mellan f ni syazan. [ʝ] yam na haji f ein furasyazan, ao [ʁ̞] na andra.
- ↑ nae zettae li katae-syazan yam na gwir.
- ↑ /u/ mangetid hørenalik [ɯ̟ᵝ] inye nihonossa.
- ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 7,5 paszkotonen deki aoen yam na haji f koto: d-lezeki, w-ikkenahtella, s-vupsidan.