ya aljin! un jiyo, ao leradan vyossa per akote 6 mwae.

una vintwadag 27d 8m 2022t (za-misaljin). hanukin angglossa, jongguossa, ao lera malayossa ima.

gust maha mahossa, szpil hammasbasu, ao kaku kompyudwaebma.

zantumam

mitzan
tropos↓ plas→ lepa alvyol[1] palyatsi ngangi gorla
fal→ uten mit uten mit uten mit uten mit uten
hana m n ɲ ŋ
bamba p b t d (c) (ɟ) k ɡ (ʔ)[2]
bamfendo t͡s t͡ɕ d͡ʑ
qis fendo s z ɕ ʑ
fendo f v (ç) (x) (ɣ) h
r-lik zan ɾ
syazannen (w) j w
flanka l (ʎ)
sebyazan[3]
katae↓ plas→ fura mellan hina
fal→ uten kraes uten uten kraes
oba i y ɯ~u[4]
mellan ɛ~e ø (ə) o
unna (æ) a

zanruru

  • yamhti [ʔ] na mellan f sama syazan inye qigao silba. (ttb. f un [fɯˈʔɯn])[2]
  • mangeraz /ptk/ blihti [p̚t̚k̚], na owari f silba os inye gyenmitzan.[2]
  • /ɾ/ harhti mange fal, dehti r-lik zan mikava.

jongsilbatro

  • jongsilba-qigaozma nyam, hata kírkas (💡) ao kirkás (🍺).

kakutro

latinkaku

alfakrun
a b d e f
a b d ɛ~e~ə f
g h i j k
ɡ h~x i~j d͡ʑ k
l m n o ø
l m n o ø
p q r s t
p t͡ɕ ɾ s t
u v w y z
ɯ~u~w v w j z
(â, ê, ă) û, ŷ
(ə) y
plukiraenklani
ae ao oe ng
aj aw oj ŋ
ny sz ts tsz
ɲ ɕ t͡s t͡ɕ
dzs ue zs
d͡ʑ wi~uj ʑ

andraruru

  • yókutid aon yam mit akyút kiráen f jongsílba (ttb. rín'go), men mángetid móno kóske opéta.
  • grav brukena per mki ka syazan mus hanuyena na sebya. (ttb: tatoèba)
  • i ao u per /j/ ao /w/ inye syazanklani; y ao w per /j/ ao /w/ za mitzan. (ttb. mwai os mwae dehti)
  • al plukiraenklani hanuyena na heya zan na alplas. (ttb. mange /ma.ŋe/)
    • li zol, brukti ' per mahklar li he hanena na sebya kiraen. (ttb. rin'go)

hanutro

yoktid brukti-n festako os tsunagako, dangki na glossaruru f lunamik. per suruko yam afto.

suruko
suruko yena tid deki ak / nae surujin spør
(ko) -(y)ena- -dan-, -ha(ji)- -(de)ki- -nae- -(u)n- -v(i)- -we-
-ima- -tsa- -d(u)- -(do)k-
-(mi)rae-, -po- -ti-, -(de)hti- -s(ore)- -h-, -y- (hei)
  1. hammaslik os alvyolik.
  2. 2,0 2,1 2,2 yokutid afto zan yam koske bamba kataeyena, os na owari f silba.
  3. nae zettae li katae-syazan yam na gwir.
  4. /u/ yoktid lik /u/ inye nihonossa: yokutid deki mellanlik, os utenkraeslik.