Loganʒ́in

Joined 10 f’Biiramuai 2022
→‎Govërtro: Fal·hanasu joo! :3
(→‎Govërtro: Fal·hanasu joo! :3)
Line 25: Line 25:
}}
}}
==Govërtro==
==Govërtro==
Govërtro unja maŋ ʒ̂ijulìx n̦io.
Govërtronui deki dzshijulik au iszkiëlik, men harjena snanotiŋ awën au maŋë kiomi jamna.  


Jam ti ni kopula - n̦io au je - kie rioɦo xnopytki os prosta ti naijamki. "N̦io" brùkjena plusnano au abyćnë loŋ owari fu fraz; "je" brùkjena abyćnë mellan suruvasti au jenavasti, au apër ti plu brùkjena na pluklaarno au opeta hanasu ti. (Awën! Kiomina, un brùk "hanu" për suruko au "hanasu" për tìŋko UwU) 
Jam n'un maŋë tiŋkofal, surufal, au kokoroko. Surufal har joku tshigau "szhutsiuzma", dlabdëlki plas fu trei letstëvikti fal: nafal, karifal, au terafal. Na tato, koskië jam szhutsiuzma na terafal, naijam nil festako na suruko au fraz kanzseki na tak: "(te) un dua (ri) afto kleja na du". Li letstëvikti tel fu fraz ti karifal, de dlabdëlki na tak: "(te) afto kleja duajena sa un na du". Au li letstëvikti tel fu fraz ti nafal, de bli "(te) du duahan sa un (ri) afto kleja." Li naijam nafal na kariszhutsiu, os karifal na naszhutsiu, "sa" bliki "na".


Un bruk «-jo» për anhanufal!! :3 Na un, "hanu" je suruko au "hanasu" je tìŋko kie apërlìx "hanuna" men nai mono ein raz fu hanu, plupaksu ņio; sama jam për "kaku" au "kakeru". "Jalaka" je suruko, au "jalxa" ti tel fu netopa ņio.       
Un bruk «-jo» për anhanufal!! :3 Na un, "hanu" je suruko au "hanasu" je tìŋko kie apërlìx "hanuna" men nai mono ein raz fu hanu, plupaksu ņio; sama jam për "kaku" au "kakeru". "Jalaka" je suruko, au "jalxa" ti tel fu netopa ņio.       
144

edits