Davi hanu!/Simpel mahaklarena

Afto lehti je na fal hanukakena.
  • Ko mellan [] kakjena per mahaklaar, au nai gwir yam inne ufnezan.
  • Ko mellan () jam per hel reforma frastel, grun tabun nai mangebraa fshtojena, os grun jam uso ko na miepie viljena fu hanudjin.
Hanudjin:
Madjik
  1. Bratula Davi hanu! made, un madjik, au un atámaperšúnn per afto podkast au immadah un vil iskát mah einn tšigau ting per afto podkast, immadah un opéta igne viosa per neudžin, un opéta apár ktoba per neudžin au grunn afto, un hanu apár hiras per plus bra hanu oba au per plus bra fištojéna, au...
  2. De, un vil hanu oba 9 ktoba igne viosa, ka igne tasta mange hastè per mahklar, men koske jokdžin hër afto podkast, afto podkast deki plusbra mahklar einn mjepje os einn ktoba, au de...
  3. Eins ktoba ka un hav per mahklar igne podkast je "zam". De, ka "zam" os "zan"? "zam"/"zan"? Sama. Šaisa. Tšigau. Faria. Zam/zan. De, ting ka du hër, afto zam. Tatoéba, [afto zam au plus zam], auauau. Afto al zam. Koske un hanu, zam ekso kutši f'un. De, zam ting ka du hër, apár zam... Al zam deki ogoè os pinúno, li zam mange pinúno, du nai deki hër mange bra joktid afto zam, men koske mange ogoè, du deki hër mange bra, au joktid, mange lik, arga os lik joklik, men akrát, koske mange ogoè, koske mange pinúno. akrát. ogoè au pinúno.
  4. Au kjeres ktoba - hiras au bistra. Koske un hanu mange hiiiiras, un hanu lik afto. Un haaanu nai mange bistra. Koske-un-hanu-mange-bistra, un hanu lik afto, lik mange bistra bistra bistra. Men hiiras. Hiiiras. Hiiiras. Bistra, bistra, bistra, bistra, bistra. Hiras au pinúno, bistra au ogoè. Hiras au pinúno, bistra au ogoè. De, afto bistra, au hiras. Grenza os voniu mange hiras. Grenza au voniu dyr, hei dyr. Au kuneli, mange bistra, kuneli dyr aven. Hëin aven apártid mange bistra, men hëin aven deki mange hiras, apártid, auto mange bistra. Luftauto mange bistra. Koske du jalaka, afto apár hiras, koske du džingsai, hhh, du skëi apár bistra-lik, afto deki lik bistra aven. Hiras - hiiiiraaas, au bistra. Hiras au bistra. Au.
  5. Au gos ktoba - hengè. Hengè. Ka hengè? Koske du, lik, [hengèzam]. Afto hengè. Luft igne hana f'du. Afto hengè. Koske du rausim, [rausimzam], rausim, [rausimzam]. Rausim. Afto rausim au afto hengè. Hengè lik luft igne hana, au rausim lik luft ekso hana. Au akrát. Li du nai hengè au rausim, du śinu. Li du nai hengè os rausim, du śinu. Aven lik li du nai nam, du śinu aven. Du mus nam. Du mus hengè, du mus rausim. Du mus gluk, auauau, de.
  6. "Li" aven lik, "li" mange hastè men aven mange bruklik per lera, au de, du zol afto ktoba lera.
  7. Au ovári "li", un hav ni ander ktoba: luft au vint. Koske du hengè, du hengè luft [hengèzam]. Du hengè luft, au du rausim luft. Du deki hengè... Sakana, sakana dyr igne ištšì, deki hengè ištšì, men peršúnn au ander dyr mus hengè luft, au du mus rausim luft. Luft.
  8. Men, koske, lik, jam [vintzam] - koske jam afto, afto "vint". Jam sol, jam luna, au jam vint. [vintzam]. Au vint apártid mange samúi, au du mus trak palto apártid, os lik pipopalto aven, apártid jam plui au vint, apártid jam mono vint au kumo, apártid jam mono kumo au sol, au nai vint, auauau. Śiniplas deki kavarjéna, au jam mange tropos per śiniplas, men de, luft einn ting ka nai ugóki, au vint, vint apársama, lik, luft ka ugóki.
  9. De, afto nyn ktoba ka un vil hanu oba igne immadah, afto ktoba nai mange hastè, nai oba-oba mange hastè, men un mieta ka tasta afto au hata andá riso per afto, apártid mange hastè per immaven per fištó.
  10. Au de, un inóno ka afto telraz deki mahklar apárting oba apár ktoba au un inóno ka du hër afto podkast, telraz tula-uk. De, jaa.