Brukdjin:Dzsijo

From Vikoli
Revision as of 00:32, 14 March 2023 by Dzsijo (talk | contribs)
Jump to navigation Jump to search

ya aljin! un jiyo, ao leradan vyossa per akote 6 mwae.

una vintwadag 27d 8m 2022t (za-misaljin). hanukin angglossa, jongguossa, ao lera malayossa ima.

gust maha mahossa, szpil hammasbasu, ao kaku kompyudwaebma.

zantumam

mitzan
tropos↓ plas→ lepa alvyol[1] palyatsi ngangi gorlanen
fal→ uten mit uten mit uten mit uten mit uten mit
hana m n ɲ ŋ
bamba p b t d k ɡ (ʔ)[2]
bamfendo t͡s t͡ɕ d͡ʑ
qis fendo s z ɕ ʑ
fendo f v ç[3] (ʝ)[4] h ʁ̞[4]
syazannen j w
szlag ɾ
flanka l ʎ
sebyazan[5]
katae↓ plas→ fura mellan hina
fal→ uten kraes uten uten kraes
oba i y u[6]
mellan e ø (ə) o
unna (æ) a

zanruru

  • yamhti [ʔ] na mellan f sama syazan inye qigao silba. (ttb. f un [fɯˈʔɯn])[2]
  • mangeraz /ptk/ blihti [p̚t̚k̚], na owari f silba os inye gyenmitzan.[2]
  • /ɾ/ harhti mange fal, dehti r-lik zan mikava.

jongsilbatro

  • jongsilba-qigaozma nyam, hata kírkas (💡) ao kirkás (🍺).

kakutro

alfakrun
a b d e f
a b d e~ə f
g h i j k
ɡ~ʁ̞ h~ç i~j d͡ʑ k
l m n o ö
l m n o ø
p q r s t
p t͡ɕ ɾ s t
u ü v w y
u~w y v w j
z (â, ê) (ä)
z (ə) (æ)
plukiraenklani
ae ao dzs gh
aj aw d͡ʑ ʁ̞
ly ng ny oe
ʎ ŋ ɲ oj
sz ts tsz ue
ɕ t͡s t͡ɕ wi~uj
zs
ʑ

andraruru

  • yókutid aoen yam mit akyút kiráen f jongsílba (ttb. rín'go), men mángetid móno kóske opéta.
  • grav brukena per mki ka syazan mus hanuyena na sebya. (ttb: tatoèba)
  • i ao u per /j/ ao /w/ inye syazanklani; y ao w per /j/ ao /w/ za mitzan. (ttb. mwai os mwae dehti)
  • al plukiraenklani hanuyena na heya zan na alplas. (ttb. mange /ma.ŋe/)
    • li zol, brukti ' per mahklar li he hanena na sebya kiraen. (ttb. rin'go)

hanutro

yoktid brukti-n festako os tsunagako. mange f to imaoen na kotonen vikolilehti, sit nae her. mono yokyok kotonen de her.

kotobanen
kotonen imi tatøba tatøba (plu mellan)
war- sama "warue", qigao na "ba-". oy! du warhanudan we, hanu ka du surudannae to? oy! du dan hanuwe ting ka nae prav, hanu ka du nae surudan to?
-d, -t[7] sama "du". lerakit? du deki lera?
-he, -ye[7] sama "he". furidanye. he furidan.
-hti sama “dekti”. sore harhti 50 toszi. sore glaobi deki har 50 toszi
-k[7] sama "dok". surudankwe? dok surudan (yokting) we?
-lan kundur "tsa". imi "un vil ka yokting sluqatinae". byurkilan! bite da nae bli byurki!
-n[7] sama "un". szkeksotin. un ti szkoe ekso.
-oz imi "maha suru" os "bli tak”. aqorozes lapsi. sore maha lapsi aqor.
-rae sama "mirae". - -
-s imi "plas inye paryad". 1s perszun jiyo. jiyo perszun ka #1 inye paryad per suru yokting.
sama "sore".[7] surudans. sore surudan.
-v, -f[7] sama "vi". yingkiv! vi deki ying!
-ya, -no sama "f". jiyoya kompyu dwaebmanae. kompyu f jiyo nae dwaebma.
-zma mah suruko "myepyelik" os "hyernelik" made. udaqizma yamtsa na du! un vil ka du udaqi!
mi-...-va al deki. ka du vil nam? mikava. ka du vil nam? al deki, un deki nam ka du nam.
  1. ↑ hammaslik os alvyolik.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 yokutid afto zan yam koske bamba kataeyena, os na owari f silba.
  3. ↑ [ç] yamti grun /h/ na owarisilba.
  4. ↑ 4,0 4,1 yamti grun /ɡ/ fuwaòze inye mellan f ni syazan. [ʝ] yam na haji f ein furasyazan, ao [ʁ̞] na andra.
  5. ↑ nae zettae li katae-syazan yam na gwir.
  6. ↑ /u/ mangetid hørenalik [ɯ̟ᵝ] inye nihonossa.
  7. ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 7,5 paszkotonen deki aoen yam na haji f koto: d-lezeki, w-ikkenahtella, s-vupsidan.