ya aljin! un jiyo, ao leradan vyossa per akote 6 mwae.

una vintwadag 27d 8m 2022t (za-misaljin). hanukin angglossa, jongguossa, ao lera malayossa ima.

gust maha mahossa, szpil hammasbasu, ao kaku kompyudwaebma.

zantumam

mitzan
tropos↓ plas→ lepa alvyol[1] palyatsi ngangi gorlanen
fal→ uten mit uten mit uten mit uten mit uten mit
hana m n ɲ ŋ
bamba p b t d k ɡ (ʔ)[2]
bamfendo t͡s t͡ɕ d͡ʑ
qis fendo s z ɕ ʑ
fendo f v ç[3] (ʝ)[4] h ʁ̞[4]
syazannen j w
szlag ɾ
flanka l ʎ
sebyazan[5]
katae↓ plas→ fura mellan hina
fal→ uten kraes uten uten kraes
oba i y u[6]
mellan e ø (ə) o
unna (æ) a

zanruru

  • yamhti [ʔ] na mellan f sama syazan inye qigao silba. (ttb. f un [fɯˈʔɯn])[2]
  • mangeraz /ptk/ blihti [p̚t̚k̚], na owari f silba os inye gyenmitzan.[2]
  • /ɾ/ harhti mange fal, dehti r-lik zan mikava.

jongsilbatro

  • jongsilba-qigaozma nyam, hata kírkas (💡) ao kirkás (🍺).

kakutro

alfakrun
a b d e f
a b d e~ə f
g h i j k
ɡ~ʁ̞ h~ç i~j d͡ʑ k
l m n o ö
l m n o ø
p q r s t
p t͡ɕ ɾ s t
u ü v w y
u~w y v w j
z (â, ê) (ä)
z (ə) (æ)
plukiraenklani
ae ao dzs gh
aj aw d͡ʑ ʁ̞
ly ng ny oe
ʎ ŋ ɲ oj
sz ts tsz ue
ɕ t͡s t͡ɕ wi~uj
zs
ʑ

andraruru

  • yókutid aoen yam mit akyút kiráen f jongsílba (ttb. n'go), men mángetid móno kóske opéta.
  • grav brukena per mki ka syazan mus hanuyena na sebya. (ttb: tatoèba)
  • i ao u per /j/ ao /w/ inye syazanklani; y ao w per /j/ ao /w/ za mitzan. (ttb. mwai os mwae dehti)
  • al plukiraenklani hanuyena na heya zan na alplas. (ttb. mange /ma.ŋe/)
    • li zol, brukti ' per mahklar li he hanena na sebya kiraen. (ttb. rin'go)

hanutro

yoktid un brukti festako os tsunagako. mange f to imaoen na kotonen vikolilehti, sit nae her. mono yokyok kotonen de her.

kotobanen
kotonen imi tatoèba tatoèba (plu mellan)
war- sama "warue", qigao na "ba-". oy! du warhanudan we, hanu ka du surudannae to? oy! du dan hanuwe ting ka nae prav, hanu ka du nae surudan to?
-d, -t[7] sama "du". lerakit? du deki lera?
-he, -ye[7] sama "he". furidanye. he furidan.
-hti sama “dekti”. sore harhti 50 toszi. sore glaobi deki har 50 toszi
-k[7] sama "dok". surudankwe? dok surudan (yokting) we?
-lan kundur "tsa". imi "un vil ka yokting sluqatinae". byurkilan! bite da nae bli byurki!
-n[7] sama "un". szkeksotin. un ti szkoe ekso.
-oz imi "maha suru" os "bli tak”. aqorozes lapsi. sore maha lapsi aqor.
-rae sama "mirae". - -
-s imi "plas inye paryad". 1s perszun jiyo. jiyo perszun ka #1 inye paryad per suru yokting.
sama "sore".[7] surudans. sore surudan.
-v, -f[7] sama "vi". yingkiv! vi deki ying!
-ya, -no sama "f". jiyoya kompyu dwaebmanae. kompyu f jiyo nae dwaebma.
-zma mah suruko "myepyelik" os "hyernelik" made. udaqizma yamtsa na du! un vil ka du udaqi!
mi-...-va al deki. ka du vil nam? mikava. ka du vil nam? al deki, un deki nam ka du nam.
  1. hammaslik os alvyolik.
  2. 2,0 2,1 2,2 yokutid afto zan yam koske bamba kataeyena, os na owari f silba.
  3. [ç] yamti grun /h/ na owarisilba.
  4. 4,0 4,1 yamti grun /ɡ/ fuwaòze inye mellan f ni syazan. [ʝ] yam na haji f ein furasyazan, ao [ʁ̞] na andra.
  5. nae zettae li katae-syazan yam na gwir.
  6. /u/ mangetid hørenalik [ɯ̟ᵝ] inye nihonossa.
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 7,5 paszkotonen deki aoen yam na haji f koto: d-lezeki, w-ikkenahtella, s-vupsidan.